Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Strategija višestrukih udara
Kosovo i Metohija

Strategija višestrukih udara

PDF Štampa El. pošta
Hajdin Abazi   
ponedeljak, 07. april 2008.

 

Priština, 28. mart - Takozvani srpski ministar za Kosovo, Slobodan Samardž, razotkrio je velikosrpsko lice i pokazao je da Beograd radi na strategiji podele Kosova. To je, štaviše, bio i scenario koji se odvijao iza kulisa u severnom delu Kosova, i to pre, tokom i posle 17. marta, odnosno posle pokušaja da se ponovo okupira sever Kosova.

Prvo, to je veoma istancana strategija sa kojom Beograd nastoji da nanese višestruki udar regionu, a pre svega, da održava napetim stanje na Kosovu i da vrši pritisak na zemlje koje Kosovu još uvek nisu priznale nezavisnost, da je nipošto ne priznaju.

Drugo, Srbija nastoji da proguta sever Kosova otkidanjem još jednog dela teritorije Kosova. Razume se, Srbiji ni na pamet ne pada da Kosovu prepusti Preševsku dolinu!

Trece, ukoliko to ne bude mogla da realizuje, Srbija ce tada pokušati da nametne dugorocniju strategiju - pre svega, poseban status za sever Kosova, a zatim da od Kosova konacno i otcepi tu teritoriju. Razume se, Srbija nece priznati isti status Preševskoj dolini.

Cetvrto, nametanjem unutrašnje podele, Srbija nastoji da Kosovo pretvori u nefunkcionalnu državu, da samim tim i vlada Kosova postane nefunkcionalna na citavoj svojoj teritoriji, a time, ujedno, da i napredovanje države Kosovo pretvori u neuspeh.

Peto, da izvrši podelu Kosova na etnickim osnovama, što bi bilo potencijalno uspostavljanje meduetnickog sukoba ne samo na Kosovu, vec i u citavom regionu.

Šesto, uporedo sa ovim direktnim udarima protiv Albanaca sa Kosova, udar se nanosi i NATO-u i evroatlantskim državama koje se zalažu za dugor
ni mir, bezbednost i stabilnost u regionu.

Sedmo, uz spremnost koju je pokazala Rusija (”Putinova naredba”) za slanje "humanitarne pomoci” na sever Kosova, vraca se i direktan upliv Rusije u regionu, a time se ponovo obnavljaju trvenja Rusija-NATO za uticaj u regionu.

Sve ove implikacije dokazuju da jedino ocuvanje postojeceg stanja, kao i unutrašnje i spoljašnje celovitosti Kosova, predstavljaju ravnotežu mira,
bezbednosti i stabilnosti u regionu.

U tome ne treba popuštati, jer se time nanosi šteta dugorocnom životnom interesu regiona.

Setimo se da su Albanci iz Preševske doline (OVPBM) i Albanci iz Makedonije (OVK) svojevremeno podigli oružani ustanak da bi se prisajedinili matičnoj albanskoj državi (Kosovu, odnosno Albaniji). Ali, NATO i evroatlantske države bile su odlucne u nameri da ocuvaju ravnotežu i tome su rekle ”NE”. To ”NE” bi trebalo da vredi - i danas i ubuduće, za čitav region, kao preventiva za sprecavanje i izbegavanje novih sukoba i kao jedine mogućnosti za mir, bezbednost i stabilnost u regionu.

(Infopress - Priština)